Šumske Stalnorađajuće Jagode

200 rsd

Stalnoradjajuće šumske jagode daju aromatične i mirišljave plodove identične šumskoj jagodi, otpornije su, plodnije i rađaju od aprila do prvog mraza, pogodne za bašte i zaštićene prostore.

  • Starost sadnice: 1 godina
  • Klasa sadnice: prva
  • Visina sadnice: saksija prečnika 10 cm

Stalnorađajuće šumske jagode – opis sorte

Stalnorađajuće šumske jagode su višegodišnje biljke koje daju plodove identičnog izgleda, mirisa i ukusa kao prava šumska jagoda, ali su znatno otpornije, rodnije i lakše za gajenje. Plodovi su sitniji, izrazito aromatični i veoma slatki, što ih čini idealnim za svežu konzumaciju, kolače i dekoraciju poslastica.

Jagode rađaju kontinuirano od aprila do prvih mrazeva, dok u zaštićenom prostoru (plastenička proizvodnja) mogu davati plodove i tokom zimskih meseci.

Opis biljke

Biljke se brzo šire i formiraju gust sklop, otporne su na direktno sunce i dobro podnose letnje temperature. Rastu kompaktno, što ih čini pogodnim za sadnju u baštama, okućnicama, saksijama i žardinjerama.

Najbolje uspevaju na blago kiselom, plodnom i rastresitom zemljištu sa pH vrednostima 5–6,5. Kao najbolji predusev preporučuju se livada i detelina, jer doprinose zdravijem zemljištu i manjem riziku od bolesti.

Sadnja stalnorađajućih šumskih jagoda

Sadnja se može obavljati u proleće ili jesen, a sadnice se postavljaju na razmak koji omogućava nesmetano širenje biljaka. Jagode se sade tako da centralni pupoljak (srce biljke) ostane iznad površine zemlje, dok koren mora imati dobar kontakt sa zemljištem.

Preporučuje se sadnja po oblačnom vremenu ili u kasnijim popodnevnim satima, uz umereno vlažno zemljište. Ova sorta je pogodna i za gajenje u saksijama, gde se lako kontrolišu uslovi rasta i plodonošenja.

Održavanje biljke

Stalnorađajuće šumske jagode su otporne i nezahtjevne, ali za maksimalan prinos potrebno je redovno zalivanje, naročito u sušnim periodima. Zemljište treba održavati blago vlažnim, ali ne previše natopljenim.

Ne preporučuje se sadnja na parcelama gde su prethodno gajeni krompir, paprika, krastavac ili malina, jer mogu biti prenosioci bolesti korenovog sistema. Uklanjanje suvih listova i povremeno prihranjivanje organskim đubrivom dodatno podstiču dugotrajno i obilno rađanje.

Kritike

Kritika uvek nema.

Budite prvi koji će skenirati "Šumske Stalnorađajuće Jagode"

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *